UNESCO dan Nacionalnog parka Plitvička jezera

Urednik Novosti

Foto: Vedran Božičević

Vode, jezera, slapova i šuma ima i drugdje – a ipak su Plitvička jezera na čitavom svijetu samo jedna!“ (Ivo Pevalek, 1958)

Listopadski, jesenski dani okupali su Plitvička jezera najljepšom paletom boja urešujući vrhunac jedne vegetacijske periode koja se privodi svome kraju i prijelazu u period mirovanja. Uz sve to šarenilo koje daju poseban ugođaj šumama, jezerima, jezercima, slapovima i mami osmijehe zaljubljenika u prirodu, ovaj nacionalni park slavi još jednu iznimno važnu obljetnicu od međunarodnog značaja. Dan je to kada je ovaj komadić zemaljskog raja uvršten na UNESCO-v Popis svjetske prirodne baštine.

Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom 8.travnja 1949. godine. Smještena su između masiva Male Kapele i Ličke Plješivice u Lici; u gorskom dijelu Hrvatske. Područje nacionalnog parka jedna je od najdojmljivijih krških cjelina u svijetu sa specifičnim geološkim, geomorfološkim i hidrološkim osobinama. Iako vodene površine Parka zauzimaju manje od 1% njegove površine upravo su Plitvička jezera naj prepoznatljiva i najupečatljivija prema slapovima i jezerima.

U geološkom smislu, Plitvička jezera se dijele na Gornja jezera smještena na dolomitnoj podlozi i Donja jezera smještena u vapnenačkom kanjonu. Neprocjenjiva prirodna vrijednosti  područja Parka i njegova iznimna ljepota nadilaze nacionalne okvire, što je potvrđeno 26. listopada 1979. godine kada je Nacionalni park Plitvička jezera upisan na UNESCO-v Popis svjetske prirodne baštine, među tada 53 objekta iz cijelog svijeta. Time Plitvička jezera postaju prirodno dobro svih naroda svijeta, pod zaštitom UNESCO-a. Prema trenutno dostupnim podatcima sa UNESCO-ve web stranice, zabilježeno je 1121 dobro na Popisu svjetske baštine od čega 213 prirodnih.

Kontinuirani proces osedravanja kojim nastaju sedrene barijere predstavlja dio jedinstvene univerzalne vrijednosti (OUV Outstanding universal value) zbog koje su Plitvička jezera postala Svjetska prirodna baština. Sedra, ta šupljikava prozirna stijena nastala taloženjem u vodi otopljenog kalcijevg karbonata pomoću biljaka, algi i mahovina, a zahvaljujući posebnim fizikalno-kemijskim i biološkim uvjetima, pregrađivanjem vodotoka stvorila je čitav niz jezera, barijera i slapova.

Kriteriji po kojima je park uvršten na Popis svjetske baštine odgovaraju kriterijima (vii), (viii) i (ix). Kriterij (vii) opisuje područje koje sadrži neusporedive prirodne fenomene ili područja izvanredne prirodne ljepote, kriterijem (viii) označena su područja koja predstavljaju izuzetne primjere važnih etapa u povijesti zemlje, uključujući zabilješke života i značajne neprekinute geološke procese u oblikovanju geoloških formacija, ili koja imaju značajne geomorfološke odlike; a kriterijem (ix) područja koja su izuzetni primjeri značajnog neprekinutog ekološkog i biološkog procesa u evoluciji i razvoju kopnenih, slatkovodnih obalnih i morskih eko-sustava te biljnih i životinjskih skupina.

aktivnosti

Godine 1997. područje Nacionalnog parka prošireno je sa 19.462 ha na današnju površinu od 29.630 ha zbog obuhvaćanja cijelog slivnog područja. Godine 2000. Odbor za svjetsku baštinu odobrio je ovo  proširenje te se UNESCO područje podudara s područjem obuhvaćenim današnjim granicama Parka.

26. listopada 2020. Nacionalni park Plitvička jezera obilježava 41. obljetnicu uvrštenja na UNESCO-v  Popis svjetske prirodne baštine. Jedinstvena je to obljetnica i ovim kratkim člankom čestitamo Nacionalnom parku Plitvička jezera njegov UNESCO Dan!