Djelatnici Službe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka
Provodi se svake godine tijekom siječnja kada su vodarice stigle na svoja odredišta, nezaleđene vodene površine, na kojima će provesti zimu. Inicijativa za zimsko prebrojavanje ptica pokrenuta je 1967. od strane Wetlands International kako bi se identificirala međunarodno važna vodena i močvarna staništa za ptice, pratile promjene te poduzele mjere očuvanja. Prebrojavanje vodarica vrlo je zahtjevno, ali i izazovno. Obuhvaća veliki broj lokaliteta i sudionika diljem svijeta. Susreti sa raznolikim i brojnim vrstama ptica na zimovalištima svaki put su poseban doživljaj.
U Hrvatskoj se Zimsko prebrojavanje provodi na više od 500 lokaliteta među kojima je i Nacionalni park Plitvička jezera.
Najveći dio vodenih površina Parka predstavljaju oligotrofna jezera (jezera siromašna hranjivom) i manji vodotoci koji ih snabdijevaju vodom. Takvi vodeni ekosustavi ne podržavaju veliki broj vodarica kao druga vodena i močvarna staništa poput Kopačkog rita, Vranskog jezera i sl. gdje se ptica tijekom zimskog prebrojavanja broji na tisuće, ali su od iznimnog značenja za njihovo očuvanje, posebno rijetkih i zaštićenih vrsta koje preferiraju takva staništa. Nacionalni Park Plitvička jezera statusom zaštićenog područja na UNESCO-vom Popisu Svjetske prirodne baštine osigurava im visoki stupanj zaštite.
Tijekom ovogodišnjeg Zimskog prebrojavanja ptica vodarica prvi put je zabilježen crvenogrli plijenor (Gavia stellata), za vrijeme slučajnog turističkog posjeta Nacionalnom parku Plitvička jezera od strane Tarika Dervovića, člana Ornitološkog društva “Naše ptice” iz Bosne i Hercegovine, 01. 01. 2024. Crvenogrli plijenor rijetka je i strogo zaštićena vrsta, navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija).
Zabilježen je nakon dugo vremena i crnogrli plijenor (Gavia arctica) – 2 jedinke od strane djelatnika Službe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Plitvička jezera koji su provodili monitoring od 16. do 18.01.2024. Isto rijetka i strogo zaštićena vrsta, navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Vrsta je za područje Parka zabilježena samo dva puta (opažanje Hainarda od 9.-13.01. 1955. i opažanje ornitologa Gordana Lukača za vrijeme Zimskog prebrojavanja ptica 2001.).
Crnogrli plijenor (Gavia arctica)
Crvenogrli plijenor (Gavia stellata, foto: Tarik Derović)
Bilježenje rijetkih dviju vrsta plijenora, naročito crvenogrlog plijenora koji je rijeđi u Hrvatskoj, u kontinentalnom dijelu pogotovo, zanimljivost je ovogodišnjeg Zimskog prebrojavanja ptica vodarica.
Osim njih zabilježene su četiri stalno zastupljene vrste, mali ronac (Tachybaptus ruficolis) – 16, veliki vranac (Phalacrocorax carbo) – 18, siva čaplja (Ardea cinerea) – 1, divlja patka (Anas platyrhynchos) – 18 jedinki. Uglavnom su to brojke oko kojih se kreće njihova brojnost tijekom zimskog prebrojavanja (+, – nekoliko jedinki), osim divlje patke čija brojnost zna biti znatno veća i do oko 150 jedinki.
Divlja patka (Anas platyrhynchos) 
Mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis) 
Divlja patka (Anas platyrhynchos) 
Veliki vranac (Phalacrocorax carbo) 
Divlja patka (Anas platyrhynchos)
Neke vrste koje su bile zabilježene proteklih godina nisu zabilježene. Zašto? Praćenjem promjena zastupljenosti i brojnosti vrsta tijekom dužeg perioda može dati odgovor na takva i slična pitanja, a što je bit ovog dugotrajnog monitoringa.
Zbog onečišćenja i degradacije staništa te sve izraženijih klimatskih promjena na globalnom nivou ovaj monitoring dobiva sve više na važnosti.
